Biti ispunjen srećom

Tijekom uskrsnog vremena kršćanski je život karakteriziran porukom radosti. Sveti nam Josemaria pomaže pronaći je: "Uživaš unutarnju radost i mir koji ne bi nizašto promijenio. Bog je ovdje: nema ništa bolje nego izreći Mu svoje muke, kako bi prestale biti muke."

Tijekom uskrsnog vremena kršćanski je život karakteriziran porukom radosti. Sveti nam Josemaria pomaže pronaći je.

Uživaš unutarnju radost i mir koji ne bi nizašto promijenio. Bog je ovdje: nema ništa bolje nego izreći Mu svoje muke, kako bi prestale biti muke.

Kovačnica, 54

Radost čovjeka Božjega, žene Božje, mora se prelijevati: nepomućena, zarazna, privlačna… jednom riječju, mora biti tako nadnaravna, tako priljepčiva i tako naravna da zanosi druge za kršćanske putove.

Brazda, 60

Ti koji živiš usred svijeta, koji si tek jedan od građana, u dodiru s ljudima o kojima se misli da su dobri ili zli… moraš osjećati neprestanu želju da im prenosiš radost koju ti osjećaš zbog činjenice što si kršćanin.

Brazda, 321

Prije si se mnogo „zabavljao“… - Ali sada kada nosiš Krista u sebi, sav se tvoj život napunio prostodušnom i zaraznom radošću. Stoga privlačiš druge.

Prije si se mnogo „zabavljao“… - Ali sada kada nosiš Krista u sebi, sav se tvoj život napunio prostodušnom i zaraznom radošću. Stoga privlačiš druge.

Posjećuj ga češće da bi dopro do svih.

Brazda, 673

Radost je kršćansko dobro. Jedino kad se Bog vrijeđa, ona nestaje: jer grijeh je posljedica egoizma, a egoizam je uzrok žalosti. No čak i onda radost ostaje još u jednom kutu duše, jer jedno je sigurno: Bog i njegova Majka ljude nikad ne zaboravljaju. Kad se obratimo, kad se naše srce raskaje, kad se mi očistimo u svetom sakramentu pokore, onda nam Bog ide ususret i oprašta nam; i žalosti više nema: i dolikuje veseliti se i radovati, jer tvoj brat bijaše mrtav i opet oživje, bijaše izgubljen i na|e se (Lk 15,32).

Susret s Kristom, 178

Pomladio si se! Stvarno, primjećuješ da te je veza s Bogom u kratko vrijeme ponovo vratila jednostavnosti i sreći mladosti, čak i u sigurnost i radost – bez djetinjarija – duhovnog djetinjstva… Gledaš oko sebe i vidiš da se i drugima događa isto: prolaze godine od njihova susreta s Gospodinom i, sa zrelošću, jačaju neprolazna mladost i radost; nisu mladoliki: mladi su i radosni!

Ta stvarnost nutarnjeg života privlači, utvrđuje i osvaja duše. Zahvaljuj za nju svakoga dana ad Deum qui laetificat iuventutem Bogu koji ispunja radošću tvoju mladost.

Prolaze godine od njihova susreta s Gospodinom i, sa zrelošću, jačaju neprolazna mladost i radost; nisu mladoliki: mladi su i radosni!

Brazda, 79

Žalost je talog egoizma; ako želimo živjeti za Gospodina, nikada nam neće ponestati radosti, pa čak ni kad otkrijemo naše pogreške i jade. Onda radost ulazi u molitvu do te mjere, da nam ne preostaje ništa drugo već da molitvu pretvorimo u pjesmu: jer mi ljubimo, a oni koji ljube, pjevaju.

Prijatelji Božji, 92

Pođi kao dijete pod božansko okrilje: Bog je tvoj Otac, koji te neizmjerno ljubi. To je tvoje uporište, tvoja luka u koju tre baš baciti sidro, pa koliko god bilo uzburkano more ovoga života. Tako ćeš naći radost, snagu, optimizam, pobjedu!

Križni put, VII, 2.

Mi hoćemo naučiti slušati, naučiti služiti. Ne postoji veće časti od dragovoljne predaje za dobro drugih. Jer kada u nama vrije ponos a oholost nas hoće uvjeriti da smo nadljudi, onda je došao trenutak da se kaže “ne” i da se potvrdi da naš trijumf leži samo u poniznosti. Na taj ćemo se način sjediniti s Kristom na Križu, ali ne mrzovoljno, zastrašeno ili preko volje, već radosno, jer ta radost koja leži u samozaboravu najbolji je dokaz naše ljubavi.

Susret s Kristom, 19

Nije li tako da se osjećaš sretnim i da sve poteškoće, sve tjelesne i duševne boli pobjeđuješ netom što se prestaneš plašiti križa onoga što ljudi zovu križem i svoju volju potpuno sjediniš s božanskom voljom? Kristov križ uistinu je sladak i vrijedan ljubavi. U njegovoj blizini nestaju brige, ostaje samo radost, jer znamo da smo suotkupitelji skupa s Njim.

Križni put,II

Pogledajte Mariju. Ni jedno se drugo stvorenje nije Božjim planovima predalo s takvom poniznošću. Budući da je ona ancilla domini, službenica Gospodnja, zazivamo je kao causa nostrae laetitiae, kao uzrok naše radosti. Nakon što je Eva teško sagriješila jer je htjela da bude ista kao Bog, sakriva se pred Gospodinom, stidi se i žalosna je. Marija, koja se priznaje službenicom Gospodnjom, postaje Majka božanske Riječi i ispunjava je radošću. Neka Naša Draga Gospa razlije na nas ovu divnu radost da joj u tomu sličimo i tako postanemo sličniji

Isusu Kristu.

Prijatelji Božji, 109