Osobne prelature

Osobne su prelature opet u vijestima – dobra prilika da otac Eduardo Baura, profesor Kanonskog prava na Pontifikalnom sveučilištu Svetoga Križa, razjasni prirodu osobnih prelatura u Katoličkoj Crkvi.

Osobne su prelature opet u vijestima – dobra prilika da otac Eduardo Baura, profesor Kanonskog prava na Pontifikalnom sveučilištu Svetoga Križa, Pontifical University of the Holy Cross, razjasni prirodu osobnih prelatura u Katoličkoj Crkvi.

Osobne prelature

Osobne su prelature opet u vijestima – dobra prilika da otac Eduardo Baura, profesor Kanonskog prava na Pontifikalnom sveučilištu Svetoga Križa, razjasni prirodu osobnih prelatura u Katoličkoj Crkvi.

Jesu li osobne prelature izravno pod Papom?

Osobnim prelaturama na čelu je prelat koji ih vodi prema crkveno dobivenom pravu, ali očito, odgovara vrhovnoj Papinoj jurisdikciji. Tako da su one pod Papom kao i biskupije ili druge crkvene stvarnosti, kroz Biskupsku kongregaciju ili, tamo gdje je to prikladno, kroz Kongregaciju za evangelizaciju.

Jesu li osobne prelature neovisne o biskupima?

Kao i druge crkvene asocijacije i one su pod autoritetom ordinarijata koji njima upravlja. Prelature ne isključuju autoritet dijecezanskih biskupa, već im nude dodatnu pomoć za njihovu pastoralnu aktivnost. Prema tome, vjernici osobnih prelatura i dalje su dio lokalne crkve i biskupije u kojoj žive pa su prema tome pod autoritetom lokalnih biskupa baš kao i svi drugi vjernici. Prije nego prelatura započne svoj apostolat u bilo kojoj biskupiji, mora imati dopuštenje lokalnog biskupa. Prelat ima autoritet samo u pitanjima koja se tiču posebne zadaće prelature.

Što znači riječ “osobna” prelatura?

Osobne prelature su dio crkvene stvarnosti koje je uspostavio Drugi vatikanski koncil i Kanonski zakon s ciljem da, s velikom fleksibilnosti, razvijaju pastoralne aktivnosti koje će služiti vjernicima različitih biskupija.

Nazvane su “osobne” kako bi se razlikovale od “teritorijalnih”. Primjerice, biskupije su teritorijalne – određene su dobivenim teritorijem te vjernici pripadaju biskupiji prema činjenici da u njoj žive. U slučaju osobnih prelatura, sfera jurisdikcije i zadataka vezana je za osobnu razinu – primjerice, prema vrsti ljudi za koju su namijenjene. To je primjerice slučaj s vojnim ordinarijatima (članovi oružanih snaga im pripadaju bez obzira gdje žive); također je tako i s drugim osobnim ordinarijatima (primjerice ordinarijati obraćenih anglikanaca koji se sastoje od vjernika koji su im se slobodno priključili iz anglikanske zajednice); i s Osobnom Prelaturom Opus Dei (koju čine vjernici iz cijeloga svijeta, iz vrlo različitih okruženja, a ujedinjuje ih želja za prakticiranjem i širenjem univerzalnog poziva na svetost u svakodnevnom životu).

Čemu služe osobne prelature?

Osobne prelature su dio crkvene stvarnosti koje je uspostavio Drugi vatikanski koncil i Kanonski zakon s ciljem da, s velikom fleksibilnosti, razvijaju pastoralne aktivnosti koje će služiti vjernicima različitih biskupija. To je jedan od načina na koji se Crkva organizira kako bi ispunila svoju zadaću i odgovorila na pastoralne potrebe kojima bi sama biskupija teško udovoljila. Osobna prelatura pruža pastoralnu skrb za članove vjernika koji se ne definiraju prema teritoriju ili lokaciji, već na osobni način (primjerice pripadaju određenoj profesiji ili određenoj naciji ili jeziku, ili koji teže posebnom načinu formacije, ili nešto slično).

Osobne prelature dio su crkvene stvarnosti uspostavljene s ciljem da, s velikom fleksibilnosti, razvijaju pastoralne aktivnosti koje će služiti vjernicima različitih biskupija.

Ostale detalje o osobnim prelaturama potražite u knjizi The Juridical Mind of Josemaria Escriva, autor Ernesto Caparros, Wilson & Lafleur, 2007, https://opusdei.org/article/the-juridical-mind-of-st-josemaria-escriva/

www.opusdei.es